V.B.Z. d.o.o. – förlag

ZABORAVITE SVE ŠTO STE MISLILI DA ZNATE O GLOBALNOM ZAGRIJAVANJU. U svojoj najprovokativnijoj knjizi dosad, Naomi Klein, autorica utjecajnih bestselera No Logo i Doktrina šoka, istražuje najveću prijetnju s kojom se čovječanstvo ikad suočilo: ratom koji postojeći ekonomski model vodi protiv života na Zemlji. Naomi Klein kanadska je autorica, aktivistica, novinarka i sveučilišna profesorica. Stalna je kolumnistica časopisa The Nation i The Guardian, dopisnica Rolling Stonea, kao i vanjska urednica Harper''s Magazinea. Članica je upravnog odbora ekološke organizacije 350.org i stipendistica Zaklade Puffin na Institutu Nation.  Knjiga Ovo mijenja sve (This Changes Everything) objavljena je 2014. u kojoj je dobila priznanje “Hilary Weston Writers'' Trust Prize”. Časopis Observer proglasio ju je knjigom godine, a ugledni dnevni list New York Times uvrstio na svoj popis stotinu najvažnijih knjiga iste godine. Naomi Klein u njoj razotkriva mitove koji su često povezani s raspravama o klimatskim promjenama, iznoseći pritom „neugodnu istinu“ da globalno zagrijavanje nema toliko veze s emisijama ugljičnog dioksida koliko s ideologijom slobodnog tržišta, odnosno kapitalizmom. Klimatske promjene, kojima zadnjih godina u sve većoj mjeri svjedočimo, poziv su na buđenje cijele civilizacije, snažna poruka o potrebi za brzim djelovanjem i reformama izrečena jezikom požara, poplava, oluja i suša. Ipak, u trenutačnoj egzistencijalnoj krizi Klein vidi nešto pozitivno: mogućnost za odbacivanje propalih ekonomskih sustava, preobrazbu globalne ekonomije i preuređenje naših političkih sustava. No, jesmo li sposobni sve to izvesti na vrijeme? Ništa nije sigurno. Ništa osim činjenice da klimatske promjene mijenjaju sve. A još samo kratko priroda te promjene bit će na našoj strani... "Možda prva potpuno iskreno napisana knjiga o klimatskim promjenama." Bryan Walsh, Time "Najbolja knjiga o klimatskim promjenama nakon dugo vremena – velikim dijelom zato što govori mnogo više." Bill McKibben, autor knjige Kraj prirode i suosnivač organizacije 350.org

Zadivljujuća povijest jednoga od najzanimljivijih i najturbulentnijih prostora europske povijesti

Knjiga Crno more posveta je jednome moru i njegovim obalama, ali i zadivljujuće čitko razmišljanje o euroazijskoj povijesti od najstarijih vremena do danas. Ono priziva kulturu, povijest i politiku nestabilnog područja oko Crnoga mora. Ascherson pritom oživljava svijet Herodota i Eshila; mjesto Ovidijeva progona na kojem je danas najveća rumunjska luka; dolazak barbarskih Skita i Sarmata; uspon i pad Bizantskoga Carstva; misterioznu energiju kršćanskih Gota; osnutak tatarskih kanata; pojavu Kozaka i rast ruskoga utjecaja te potom stoljeća rata između Osmanskoga i Ruskoga Carstva radi prevlasti nad Crnim morem; kao i teror fašizma i staljinizma te njihovu težnju za prevlasti nad ovim beskrajno uzbudljivim i kompleksnim obalama.

Ne bez razloga, Ascherson knjigu o Crnome moru započinje s Krimom, poluotokom koji je stoljećima funkcionirao kao pozornica za događaje koji su bili važni za cijelo područje oko Crnoga mora i njegove narode. Grci su Krim pretvorili u središte svoga trgovačkog carstva. To su učinili i Mlečani i Đenovljani tisuću godina kasnije. U 19. stoljeću tu se vodio Krimski rat, a u 20. stoljeću ovaj poluotok bio je poprište možda najgorih Hitlerovih i Staljinovih strahota. Godine 2014. Krim je bio uzrok spora između Ukrajine i Ruske Federacije, tzv. Krimske krize, koja je de facto završila ruskom aneksijom poluotoka te rezultirala političko-vojnim sukobom između tih dviju velikih zemalja koji još uvijek nije završen. Područje oko Crnoga mora pretvorilo se u opasnu zonu o kojoj će ovisiti budući odnos Rusije i Zapada...

Crno more je maestralno napisano djelo, ključno za razumijevanje jednoga od najzanimljivijih i najturbulentnijih prostora europske povijesti, mjesta na kojem završava Europa, mjesta gdje se rodio »barbarizam«.

Tinejdžerica Leila i njezina starija sestra Samira žive u Helsinkiju. Majka im je Finkinja koja je prihvatila islam udajom za njihova oca Farida i sa strašću je uronila u novu religiju. Ona nosi hidžab i živi uz zabrane i opomene, a kćeri odgaja u skladu s tradicionalnim vrijednostima. A one samo želi živjeti kao većina mladih djevojaka u Finskoj: izlaziti, imati mladića, pripadati. No i društvo u cjelini okreće im leđa. Rasizam, seksizam i nasilje prožimaju svijet u kojem žive. A kad se Samira odseli od kuće, situacija postaje opasna…Anđele s asfalta kritičari nazivaju izuzetnom i važnom knjigom koja ne preza od najkontroverznijih pitanja i problema našega vremena. Priča je to koja ocrtava društvene i kulturalne sukobe današnjice – asimilaciju imigranata u zemlje razvijene demokracije i rastući nacionalizam i rasizam. A kad se svjetovi sudaraju, mlade djevojke često su prve žrtve. Autorica prikazuje mlade žene muslimanske vjere na pragu odrasla života u najranjivijim trenucima, rastrzane između različitih kultura i identiteta. Ali ona govori i o svim mladim djevojkama koje su izložene poruzi vršnjaka, diktatu medija ili pritisku za otvorenim iskazivanjem seksualnosti. U ovoj poetičnoj i ponekad crnohumornoj prozi Holmström nas vodi u svijet djevojačkih nesigurnosti, nadanja i čarki, a pitanje – nosi li svaka žena, kojoj god kulturi pripadala, na sebi cijenu – samo se nameće.

„Valja čist ući u veseli svet mrtvaca.“

Za čitatelje koji su propustili detaljno pratiti zbivanja u crnogorskoj književnosti tijekom posljednjih nekoliko desetljeća, Miodrag Vuković mogao bi se pokazati njezinom najbolje čuvanom tajnom. Ovaj pisac i novinar svojim je apartnim, originalnim i stilski virtuoznim kratkim pričama od kraja sedamdesetih do svoje smrti 2013. godine utirao sasvim nove prozne smjerove, izravno utječući i na danas mnogo prepoznatljivija književna imena, poput bliskog mu prijatelja Svetislava Basare. Priča u njezinom klasičnom smislu – naracija – povlači se u pozadinu, i pozornicu prepušta jeziku. Način na koji mu Vuković pristupa i prepušta mu se, u potpunosti redefinira ustaljene prozne obrasce. Upravo je jezik, njegova nezadrživa energija, radost imenovanja, njegova prevrednujuća snaga i subverzivni potencijal koji se često ostvaruje kroz britku ironiju – glavni junak ovih furioznih redaka: svaki put kada se suočite s bjelinom margine suočeni ste s ponorom. Predvidjeti kakvim će vas obratom, naizgled niotkud izniklim novim likom (vestern-revolverašem ili kondukterom lokalnog vlaka, golmanom Partizana ili Sherlockom Holmesom samim), ili briljantnom lirskom slikom Vukovićev zaigrani, ludistički jezični stroj zaskočiti posve je nemoguće. Sigurni možete biti samo u jedno: u izgrebenom ogledalu saloona ugledat ćete drhtav, rijetko uhvatljiv lik beskompromisne, vrhunske proze.

„Svijet iza prozora okretao se,brujao, raspadao se, oštrio zube isvjetlucao, a ja sam na svome dlanuosjećao Tūline grudi ispod veste – podtankim nitima kucalo je ptičje srce.”

Tūla je jedan od najvažnijih litavskih romana postsovjetskog razdoblja. Litavci ga nazivaju omiljenom knjigom litavskih studenata, a kritika romanom koji je uveo elemente narativne „spontanosti“ i senzualnosti u suvremenu litavsku prozu. Tūla prati boemski život neimenovanog pripovjedača tijekom posljednjih godina sovjetskog razdoblja. On je naš vodič kroz Užupis, jednu od najsiromašnijih, ali i najuglednijih starih četvrti Vilniusa, njegovo boemsko srce. Pripovjedač tu susreće brojne živopisne likove s obje strane morala. Lutajući kroz stare ulice Vilniusa, on pije, trati vrijeme i sjeća se tjedna koji je proveo sa studenticom umjetnosti Tūlom jer sjećanje je jedina konstanta u životu tog vagabunda i intelektualca koji živi na rubu društva, što uključuje i boravak u institucijama za liječenje od alkoholizma. U samoj jezgri narativa tragična je ljubav pripovjedača i Tūle, ljubav koju on nosi sa sobom, figurativno pa i doslovno, kroz svoje kaotično postojanje. No ujedno, Tūla je oda Vilniusu te kritika i socijalni komentar života i režima u sovjetskom razdoblju Litve u kojem ovaj intelektualac, kao i mnogi drugi u to vrijeme, nije mogao pronaći svoje mjesto. Kunčinasov roman, proza kroz koju progovara pjesnik, od objavljivanja 1993. postao je moderni klasik litavske književnosti.

Ljeto je došlo u Mumindol. Njegovi su stanovnici veseli i bezbrižni. Maleni Snif pronašao je tajnu spilju, a Mumintrol put do mora. Ali jedne noći stigla je oluja, a na vrata Muminkuće zakucao je bizamski štakor sa strašnim vijestima: oluja koja bjesni nagovještava veliku katastrofu. I uistinu, daleko u tami sjalo je jedno crveno oko i postajalo sve veće, čudna prašina prekrila je šume i doline, a more je gotovo nestalo.

Kako bi saznali što više o toj velikoj opasnosti, Mumintrol i Snif odlučili su posjetiti znanstveni opservatorij u Samotnim planinama. Tamo su saznali da se Zemlji i Mumindolu približava komet. Na svom putu susreli su mnoge nove prijatelje, Snusa – pustolova koji svira usnu harmoniku, slatku Snorkicu koja mijenja boje i njezina brata Snorka te razna druga bića. Svi zajedno prošli su mnoge dosad neviđene avanture i odlučili su vratiti se u Mumindol. No, hoće li uspjeti tamo stići prije udara kometa?

KNJIGE O MUMINIMA prevedene su na više od pedeset jezika i klasici su dječje književnost. Knjiga „Komet u Mumindolu“ druga je knjiga iz serije od devet knjiga o Muminima. Ova priča prepuna je zanimljivih avantura i poučava djecu o važnosti prijateljstva i zajedništva u nesigurnim i opasnim vremenima. Mumini i njihovi prijatelji pokazuju kako se s nevoljama i velikim prijetnjama možemo suočiti na pozitivan način, uvijek pokušavajući pronaći najbolje rješenje i ne prepustiti se panici i strahu. Nekad nam se svijet oko nas može činiti zastrašujućim, no naši bližnji i prijatelji uvijek nam mogu pomoći i zaštiti nas.

Sa švedskoga prevela: Željka Černok

Tove Jansson (1914. – 2001.) finska je autorica i umjetnica koja je pisala na švedskom jeziku. Svjetsku slavu stekla je serijom knjiga o Muminima koje je napisala i ilustrirala u razdoblju između 1945. – 1970. godine. Serija obuhvaća osam roman i knjigu priča te četiri slikovnice i stotine stripova.

Knjige o Muminima, danas klasici dječje književnosti, prevedene su na više od 50 jezika te se i dalje prevode i objavljuju u cijelom svijetu.

Mumini su samo dio golemog i nadahnutog stvaralačkog opusa ove umjetnice. Tove Jansson nije pisala samo dječje knjige. Kao već priznata slikarica, ilustratorica i umjetnica u nordijskim umjetničkim krugovima, napisala je i seriju romana i kratkih priča za odrasle. Za života bila je i do danas ostala najomiljenija autorica u skandinavskim zemljama.

Djela Tove Jansson odražavaju bitna načela njezina života: ljubav prema obitelji i prirodi te inzistiranje na slobodi kako bi mogla nesmetano stvarati. Moto njezina života bio je „rad i ljubav“ i oboma je pristupala s radošću i bez kompromisa.